Europske institucije trebale bi napisati zakon kojim se javnim školskim restoranima, bolnicama i poduzećima nalaže da uvijek imaju vegetarijansku opciju na svojem izborniku.

Potrebe pacijenata trebale bi biti u središtu digitalne zdravstvene skrbi. Iako se toliko digitalizira, kad je riječ o zdravstvenoj skrbi, digitalni pristup zaostaje. Pandemija je digitalnu zdravstvenu skrb pretvorila u društvo, no mladi oboljeli od kronične bolesti moraju provesti digitalizaciju kako bi se olakšao i poboljšao pristup skrbi.

Budućnost zdravstvene skrbi u Europi trebala bi uključivati videosavjetovanje s najboljim državnim liječnicima, digitalne zdravstvene kartone i elektroničke recepte na razini EU-a kako bi se poboljšala putovanja i kvaliteta života. 

Potreban nam je europski registar bolesti kako bismo znali gdje se bolesti pojavljuju, tko je zahvaćen i koji su načini liječenja najučinkovitiji. Mnogi pacijenti ne znaju stopu preživljavanja određenih bolesti ili postoje li u određenim liječenjima rizici koji bi mogli ugroziti njihovo zdravlje na druge načine.

Na taj se način mladi mogu osjećati samopouzdano raditi i putovati preko granica znajući da je njihova zdravstvena skrb i dalje pristupačna.

Također je ključno da digitalna skrb ne zamjenjuje fizičku skrb i da se ne zapostave osobe kojima je potreban fizički termin.

Svakom bi građaninu trebalo zajamčiti minimalnu razinu zdravstvene skrbi, bez obzira na dohodak ili putovnicu EU-a. Moramo jamčiti:

• pravedne i standardizirane cijene droga diljem Europe
• jednak pristup inovativnim lijekovima i lijekovima koji spašavaju živote
• slična vremena čekanja za operacije i postupke
• jednaka i pravedna skrb nakon bolesti COVID-19 za sve koji su oboljeli od bolesti COVID-19

To je godina previranja za naše zdravstvene sustave u kontekstu pandemije bolesti COVID-19. Ne bi li bilo odličan izvor otpornosti držati države članice EU-a na određeni standard zdravstvene skrbi i pomoći da se to financira u cijeloj regiji u slučaju budućih izbijanja virusa? EU-u je potreban univerzalni zdravstveni sustav sa zajedničkim proračunom, kojem doprinose sve države članice. Tim bi se proračunom trebale osigurati jednake plaće za zdravstvene radnike i jednaka razina skrbi za sve europske građane.

Legalizirati potpomognuto samoubojstvo diljem EU-a.

Znatan broj znanstvenih i društvenih istraživanja naglašava važnost spolnog odgoja na razini srednje škole. Mladim tinejdžerima potrebne su praktične i činjenične informacije.

U nekim su zajednicama pitanja povezana sa seksualnošću tabu, a ljudi o njima ne raspravljaju u domovima, školama i centrima. Zbog toga su tinejdžeri u opasnosti od spolno prenosivih infekcija, mentalnih bolesti i kroničnih zdravstvenih problema, kao i od diskriminacije LGBTQ i zlostavljanja u školama.

Jedan od izazova je nedostatak nastavnika koji posjeduju potrebno znanje i osposobljavanje za širenje odgovarajućih i točnih informacija o spolnom i reproduktivnom zdravlju. Dodatne prepreke uključuju protivljenje kulturnih i vjerskih vođa, kao i nepostojanje obrazovanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju općenito, i na lokalnoj razini i na razini EU-a.

Ujednačimo se i nastavnicima pružimo ispravne informacije, uz potporu znanstvenika i zdravstvenih stručnjaka, kao polazište.

Trebali bismo legalizirati kanabis u svim državama članicama Europske unije. Time će se zaustaviti organizirani kriminal i mafija te povećati prihodi i radna mjesta.

Osim toga, poduzeća koja se bave alkoholom i duhanom trebala bi snositi odgovornost. Iako su alkohol i duhan mnogo opasniji od kanabisa, već su godinama zakoniti. Od poduzeća bi se trebalo zahtijevati da u zdravstveni sustav uplaćuju naknadu za bolesti kojima pridonose.

Svi su različiti i trebali bismo omogućiti procvat te vrste raznolikosti. Financiranje standardiziranog sporta u školama trebalo bi preusmjeriti na financiranje sportskih klubova u kojima svatko može vježbati svoj odabrani sport. Kad je riječ o odraslima, financiranje bi moglo biti namijenjeno subvencioniranim trenerima i amaterskim ligama.

Posebno u najnepovoljnijem položaju, posebno zimi: Velik dio stambenih prostora, posebno u državama članicama koje se nalaze u južnoj Europi, nije spreman izdržati hladniju klimu, a mnogi ondje nemaju financijska sredstva za odgovarajuće zagrijavanje svojih domova i ne primaju nikakvu financijsku potporu vlade. Kako bi se svim građanima omogućilo da vode zdrav život i kako bi se pružila potpora dobrobiti stanovništva, važno je da Europska unija te nacionalne i regionalne vlade uzmu u obzir probleme koji se pojavljuju posebno zimi te da pomognu onima koji su njima pogođeni.

Liberalnija politika u području droga može pomoći u rješavanju problema povezanih s drogama. Kad su tvari dopuštene, vjerojatnije je da će ih građani upotrebljavati odgovorno. Osim toga, budući da bi se tvari prodavale u zakonitim trgovinama, a ne putem nezakonitih podzemnih mreža, bilo bi lakše maloljetnicima ograničiti pristup drogama. 

• Mladi mogu naučiti o zdravom načinu života kuhanjem – to bi mogao biti učinkovit način borbe protiv „pandemije pretilosti”
• Mladi mogu saznati više o različitim kuhinjama diljem Europe
• Starije osobe mogu poučavati te tečajeve kako bi se očuvali tradicionalni recepti i baština.
• Time bi se potaknuo međugeneracijski dijalog i riješilo pitanje usamljenosti u starijoj dobi.

Potrebno nam je više edukacije o ljudskim pravima u medicini: previše zdravstvenih djelatnika odbija se brinuti o LGBT+ pacijentima i krši prava žena u postnatalnom razdoblju s zlonamjernim praksama kao što je „husband spot”, medicinski nepotrebno dodatno porođaj nakon rođenja. Osim toga, znatan broj zdravstvenih djelatnika i dalje odbija pravo na pobačaj ili kontracepcijska sredstva. 

Regulirati i ujediniti prevenciju i pristup liječenju smrtonosnih, ali liječenih oblika raka jer neke zemlje imaju znatno niže stope preživljavanja od drugih diljem EU-a. Budući da imamo pristup otvorenom tržištu medicinskih rješenja, možemo pobjeći od tih smrtonosnih bolesti.

Promicati alternativne lijekove kao što su akupunktura i homeopatija.

Trebali bismo biti sve zabrinutiji zbog utjecaja klimatskih promjena na naša tijela. Klimatska kriza dovela je do katastrofalnih poplava, toplinskih valova i suše diljem Europe te produženih sezona peludi. Dokazi pokazuju da te klimatske opasnosti dovode do pogoršanja simptoma bolesti, problema s mobilnošću i većeg unosa lijekova.

Kvaliteta života ključna je rasprava o zdravlju i mora biti dio rasprava o klimi na razini EU-a.

Ne postoji dovoljno svijesti o izazovima s kojima se mladi suočavaju tijekom života s bolestima ili kroničnim bolestima u školama, na radnim mjestima i u društvima. Time se stvara socijalna isključenost; međutim, postoji rješenje. Mladi pacijenti ne mogu sudjelovati u istim aktivnostima i inicijativama koje je EU formalizirao, u zelenim površinama, u prometu, u školama i na velikim događanjima.

Želimo da EU zauzme pristup zakonodavstvu u pogledu zdravlja u svim politikama kako bi se poboljšala kvaliteta života mladih oboljelih od kroničnih bolesti te istodobno nastavilo rješavati pitanja u okviru politike zaštite okoliša, ekonomije, kulture itd.