Trenutačne politike, strategije i sporazumi trebali bi biti dostupni građanima s poteškoćama u učenju na pojednostavljenom jeziku. Korišteni jezik, kratice i specijalizirani pojmovi mogu značiti da razumijevanje relevantnih dokumenata može biti zahtjevno i osjećati se isključivo. Možemo li koristiti umjetnost i/ili digitalne načine predstavljanja informacija kako bismo osigurali da su ljudi dobro informirani i da se osjećaju uključenima u politiku koja oblikuje naše živote?

Zastave pogodnosti olakšavaju nezakonite aktivnosti u oceanima, kao što su nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov, trgovina ljudima, piratstvo i niske porezne obveze. Trenutačni postupci registracije i nedostatak povijesti na zastavama pogodnosti nisu djelotvorni. Stoga bi trebalo izraditi i provesti direktivu kojom bi se sva europska plovila morala registrirati u centraliziranoj bazi podataka kako bi se vodila evidencija svih zastava. Međutim, ta baza podataka ne bi imala mogućnost ostaviti prazno godišnje polje (slično pravilima koja se primjenjuju na registraciju zrakoplova).

Danas su na radionici na Europskom skupu mladih govornici spomenuli različita pitanja povezana s izborima – mali broj sudionika na izborima, posebno mladih, dezinformacije, nedostatak razumijevanja složenog zakonodavnog postupka u EU-u, rizik za autokratske sustave. David van Reybrouck napisao je knjigu „Protiv izbora” u kojoj je predložio deliberativnu demokraciju. Jedna od njegovih ideja jest osnivanje privremenih povjerenstava koja se sastoje od građana EU-a umjesto političara. Takvo povjerenstvo može predstavljati osobe različitog podrijetla i perspektiva. Ne bi li institucije EU-a trebale prilagoditi takvu deliberativnu demokraciju i biti otvorenije u zakonodavnim postupcima kako bi se građanima dala moć?

EU je razvio konkretne ciljeve o tome kako poboljšati položaj mladih diljem Europe. Međutim, javnost nije dovoljno upoznata s europskim ciljevima za mlade. Posebno kao nastavak Europske godine mladih, važno je pokazati da su mladi prioritet EU-a. Kako bi se to postiglo, EU bi se trebao udružiti s nacionalnim, regionalnim i lokalnim organizacijama mladih, kao i s Vijećem Europe, koje imaju mnogo stručnog znanja za provedbu takvih programa u tom području. Nadalje, taj proces mora biti uključiv i doprijeti do mladih u prostorima u kojima su aktivni, uključujući društvene medije i savjetovanja u stvarnom životu. Osim toga, ciljevi za mlade moraju doprijeti do neorganiziranih mladih i pokazati im da im se EU brine razvijanjem mehanizama sudjelovanja koji su otvoreni za pojedince i koji su dobro financirani kako bi se osiguralo da sudjelovanje ne bude otežano financijskim ograničenjima.

Potrebni su snažniji sporazumi o upotrebi društvenih medija za političare. Danas su mnogi mladi pod utjecajem i potiču se da glasaju za ekstremne slučajeve na internetu, a posebno na TikToku. To postaje sve jasnije da je dobna granica za glasovanje smanjena.

EU bi trebao blisko surađivati s organizacijama kao što su ASEAN, Mercosur i Afrička unija kako bi promicao model EU-a u inozemstvu. Suradnjom s tim organizacijama regionalne suradnje EU može promicati ljudska prava, poslovanje, europski način života itd. Time bi se EU-u i njegovim saveznicima dao novi glas koji može biti neovisan o SAD-u ili Kini, ali ne i protiv njih. Takav novi utvrđeni utjecaj temeljio bi se na suradnji među zemljama koje predstavljaju njihove organizacije.

EU bi trebao ojačati sudjelovanje mladih u postupcima donošenja odluka, dajući im motivaciju. Europski skup mladih dobra je prilika za približavanje mladih Europskoj uniji, no potrebno je učiniti više. Dobra bi ideja bila organizacija većeg broja događanja o demokraciji, politici, angažmanu mladih... usmjerenih na lokalnu razinu za osobe koje nemaju jednostavan pristup donošenju odluka.

U Finskoj smo već vidjeli pozitivne rezultate u etičkoj regulaciji oglašavanja igara na sreću. Veikkaus, državni priređivač igara na sreću s monopolom na tržištu, obvezao se na odgovorno postupanje. Od ključne je važnosti posvetiti posebnu pozornost oglašavanju, posebno na platformama kao što su YouTube i društveni mediji. Regulacija tog sporazuma može se poboljšati upotrebom umjetne inteligencije i drugih naprednih alata. Prije njihova objavljivanja trebalo bi pregledati i pregledati oglase kako bi se spriječilo neetičko oglašavanje kojim se potiče problematično kockanje. Na stranim internetskim stranicama o igrama na sreću često se prikazuju scenariji „velikih pobjednika” koji potiču ranjive igrače. To je pitanje važno i trebalo bi razmotriti njegovu regulaciju. Mnogi stručnjaci i studije ističu da takvo oglašavanje može biti štetno i doprinijeti problemima povezanima s igrama na sreću. Finska policijska uprava već je provela prakse kojima se poduzećima prijete novčanim kaznama za neetičko ponašanje u industriji igara na sreću. To je izvrstan primjer rješavanja tog pitanja i promicanja odgovornog kockanja. Na razini EU-a mogla bi se razmotriti suradnja kako bi se uspostavio zajednički sustav licenciranja kojim se ograničava djelovanje subjekata koji se pridržavaju odgovornih praksi igara na sreću u EU-u. To bi moglo pomoći u smanjenju štete i poboljšanju zaštite igrača diljem Europe. Nadalje, ključno je uključiti mlade i saslušati njihov glas u donošenju odluka EU-a. Sprečavanje problematičnog kockanja mladih ključan je dio oblikovanja budućnosti. Mladi imaju pravo sudjelovati u raspravama o svojoj budućnosti i dobrobiti. Ključno je mladima pružiti dostatne informacije i obrazovanje o rizicima i štetnim posljedicama igara na sreću. To im može pomoći u donošenju informiranih odluka o igrama na sreću i ranom utvrđivanju mogućih problema. Škole i centri za mlade trebali bi ponuditi obrazovanje i resurse kako bi se osiguralo da mladi mogu dobiti potporu kada je to potrebno. Naposljetku, potrebna je bliska suradnja i razmjena informacija među državama članicama EU-a. Razmjenom najboljih praksi i uspostavom zajedničkih standarda može se promicati odgovorno kockanje i zaštititi mlade od štetnih učinaka. Osim toga, potrebna je potpora i promicanje istraživanja o problemima s igrama na sreću i njihovim uzrocima kako bi se bolje razumjelo taj izazov. Suradnjom i odgovornim mjerama možemo promicati zdrave navike igara na sreću i zaštititi mlade od štetnih učinaka igara na sreću. Nadalje, ključno je da sva poduzeća koja se bave igrama na sreću provode odgovorna i učinkovita ograničenja igrača kako bi zaštitila pojedince od štete povezane s igrama na sreću. Utvrđivanje ograničenja trebalo bi biti istinski učinkovito i sveobuhvatno kako igrači ne bi mogli lako zaobići ograničenja ili ih drugi priređivači igara na sreću mogu namjestiti pretjerane igre na sreću. Regulatorna tijela trebala bi pratiti i osigurati da se svi priređivači igara na sreću pridržavaju odgovornih načela igara na sreću i sprečavaju razvoj problematičnih igara na sreću. Zauzimanje sveobuhvatnog pristupa koji uključuje i odgovornost društava za igre na sreću i aktivan nadzor regulatornih tijela ključan je za smanjenje štete povezane s igrama na sreću. To će pomoći u zaštiti igrača i osigurati da iskustvo u igrama na sreću ostane zdravo i ugodno.

Uključiti kvote na izborne liste mlađe od 25 godina. Najmanje 5 % zastupnika u Europskom parlamentu trebalo bi biti mlado. Mladi ne glasaju jer se ne osjećamo identificiranima s političarima. Kad bi mladi bili zastupljeni na izbornim listama, osjećali bismo se bliže europskim upravljačkim institucijama.

Smatram da se znatan broj pojedinaca osjeća donekle nepovezanim s Europskom unijom i njezinim institucijama. Kako bi se riješilo to pitanje, za svaku državu članicu moglo bi biti korisno ojačati predstavničke urede svake institucije koji mogu učinkovito informirati stanovništvo o razvoju događaja na europskoj razini. Osim toga, smatram da bi bilo korisno za škole i učenike, ne samo da se pridruže programu Škola ambasadora Europskog parlamenta, nego i posjeti europskih zastupnika ili drugih vrsta predstavnika. Takvi bi posjeti služili za informiranje svih o ključnoj ulozi europskih institucija.

Potreban nam je pravni okvir kojim se osigurava pravedna zastupljenost na izborima za Europski parlament. Zastupnici u Europskom parlamentu trebali bi se birati iz svoje zemlje na način koji je pravedan za sve regije u toj zemlji. Primjerice, u Rumunjskoj postoji 41 županija i samo 32 zastupnika u Europskom parlamentu koji ispunjavaju uvjete. Kako bi se postigla najbolja moguća zastupljenost, zastupnici bi trebali dolaziti iz različitih županija. U Rumunjskoj je 41 okrug dio osam velikih regija. Važno je osigurati pravednu zastupljenost država s više od jednog zastupnika u Parlamentu u svim regijama. Moguće je izabrati nekoliko zastupnika iz jedne regije, ali ne bi svi trebali biti iz iste županije ili grada kako bi se izbjegle znatne demokratske razlike među različitim područjima. Rješavanje socijalnih i gospodarskih nejednakosti mora započeti rješavanjem demokratskih političkih nejednakosti. Postizanje uravnoteženije raspodjele predstavnika može pomoći u promicanju socijalne i ekonomske ravnoteže.

U Europskoj uniji postoji 27 zemalja, ali svaka od njih nije jednako razvijena: ako promatramo istočnu Europu, većina zemalja još se razvija. Snažna i ujedinjena Europska unija može se postići uzajamnom potporom i suradnjom među svim zemljama u regiji, bez obzira na njihov trenutačni gospodarski status. Tom će se promjenom sve zemlje Europske unije učiniti gospodarski samostalnima i povećati vrijednost eura na svjetskom tržištu.

Clickbait, obmanjujuće naslove i lažne vijesti nepoželjni su proizvodi današnjih društvenih mreža i trenutačni pristup informacijama zahvaljujući internetu. Medijski poticaji za novinarstvo su u nezadovoljavajućem položaju, a prekršen je kodeks ponašanja medija – sve to zbog potrebe da mediji prikupljaju prihode od oglasa klikom na obmanjujuće naslove kako bi se sadržaj viralizirao upotrebom kruženog sadržaja te zbog smanjenja broja provjera činjenica i prikupljanja izvora zbog pritisaka da se pruži „skop”. Kako bi se to izbjeglo, potreban nam je mehanizam kojim bi se medijskim kućama omogućilo da budu tuženi na temelju nepravilne prakse u svojim izvješćima o određenim informativnim člancima ili emisijama. To bi trebalo učiniti u skladu s fleksibilnim, ali jasnim skupom pravila za novinare. Određeni medijski žiri trebao bi ocijeniti označene informativne medije s dovoljno vremena za procjenu sadržaja, upotrebe jezika, izvora i njegova utjecaja na društvo. Nakon procjene može na određeno vrijeme utjecati na reputaciju novina i imati određenu vrijednost. Tom će se naknadom promijeniti prosječni reputacijski rezultat prodajnog mjesta za razdoblje koje je utvrdio ocjenjivački sud. Prosječna reputacija novinskih kuća mora biti vidljiva na njihovim internetskim stranicama i u svim vijestima koje proizvedu te bi mogla poslužiti kao parametar u algoritmu društvenih medija kako bi se ograničilo širenje nevjerodostojnih mreža u društvenim medijima. Na taj će način medijska poduzeća imati poticaj da zaštite svoje ugledne rezultate koji se bave dobrim novinarstvom te će javnosti dati veću kontrolu i više vremena za procjenu lažnih vijesti kojima se stvara cijena povjerenja javnosti u ponašanje koje obmanjuje i pogrešno informira javnost na transparentniji i odgovorniji način.

Transparentnost je važan aspekt demokracije i mi građani zaslužuju da razumijemo što se događa i razvijemo vlastite alternative. Na primjer, u Švedskoj postoji softver pod nazivom BankID koji se upotrebljava kao elektronička osobna iskaznica, ali je zaštićen i dostupan samo na Appleu, Microsoftu i Googleovim operativnim sustavima. Time se jača njihov već snažan oligopol i šteti građanima koji nisu usklađeni. Volonteri bi mogli prenijeti sustav otvorenog koda na bilo koju platformu.

Tinejdžeri i djeca trebali bi već rano u životu učiti značenje demokracije, a ne tek kasnije kad su njihove misli utemeljene.

Zamislite svijet u kojem svaki građanin Europske unije ima pristup snažnoj platformi koja im omogućuje da budu informirani o ključnim političkim događanjima u svojoj državi i diljem EU-a te da aktivno sudjeluju u oblikovanju budućnosti svoje zajednice. Ta bi platforma građanima omogućila da budu ažurni u pogledu ključnih pitanja, izražavaju svoja mišljenja glasanjem, pa čak i podnesu svoje teme na raspravu. Ako svakom građaninu pružimo glas i platformu za smislen angažman, možemo promicati transparentnost, poticati demokraciju i izgraditi povezaniju i informiraniju Europu.

Platforma za inicijative pod vodstvom mladih: potrebna nam je platforma za podupiranje i promicanje inicijativa pod vodstvom mladih kojima se promiču europske vrijednosti i ciljevi, kao što su održivost, demokracija i socijalna pravda, koja može pomoći mladima da se osjećaju osnaženima i angažiranima u oblikovanju budućnosti EU-a unutar i izvan EU-a.

Danas se javni diskurs društvenih medija odvija uglavnom na platformama koje su pod kontrolom privatnih poduzeća usmjerenih na dobit, kao što su Facebook matično društvo Meta, Twitter ili ByteDance. Kada javne institucije komuniciraju putem tih kanala, te nedemokratske aktere dovode u pitanje prava digitalne komunikacije. Istodobno prisiljava građane da konzumiraju oglase kako bi dobili javne informacije. Treće, europski komunikacijski kanali postaju ovisni o američkim i kineskim poduzećima. Javna tijela stoga bi trebala pomoći u stvaranju održivih europskih komunikacijskih kanala primjenom otvorenih protokola (Matrix, Activiy Pub) i vlastite digitalne infrastrukture (u smislu Fediversea).

Budući da su izbori 2024. održani u blizini Europskog parlamenta, rasprava o pravu glasa, demokraciji i politici postaje još intenzivnija i intenzivnija među današnjim mladima, znatnim dijelom stanovništva koje je svjesno problema s kojima se suočavaju i koje je aktivno u društvu koje često nema zdrav razum, suhabitizam itd. Stoga smatramo da bi pravo glasa trebalo smanjiti na 16 godina, po uzoru na neke od zemalja koje ga već provode. Razlozi zbog kojih bi ta promjena bila korisna za europsko društvo bili bi zato što bi izbori imali bolji uvid u interese stanovništva, imajući na umu da je mlada populacija najveća i najpogođenija političkim odlukama bez uzimanja u obzir njihovih interesa ili koristi. Naposljetku, još jedan od glavnih razloga zbog kojih bi glasanje s 16 godina bilo poboljšanje za Europu kao društvo i važan korak naprijed za europsku demokraciju jest zato što bi sudjelovanje na izborima, iako se njihove preferencije i ideje mogu uzeti u obzir, političko sudjelovanje kao dodatni građanin omogućilo im da razumiju što znači pripadnost Europi, važnost izbora i ulogu demokracije u državi kao što je Europa.

EU bi trebao opreznije slušati znanstvena i znanstvena mišljenja, a ne privatne dionike. Zato bismo trebali ograničiti lobisti pristup oblikovanju politika EU-a i omogućiti veći pristup logici koju su pregledali i testirali stručnjaci.

Studiranje u inozemstvu popularno je među mladima. Međutim, često se događa da je osobama koje studiraju u inozemstvu teško surađivati s politikama, vladama i EU-om zbog, primjerice, jezičnih barijera. Sudjelovanje mladih u zemlji EU-a koja nije matična zemlja trebala bi biti pristupačnije, počevši od zajedničkog jezika koji bi omogućio bolje sudjelovanje.

EU-u je potrebna izravnija demokracija. Njezinim građanima trebalo bi omogućiti da utječu na one politike i zakone koji izravno utječu na njihove živote, primjerice korištenjem referenduma za glasovanje o navedenom zakonodavstvu. To bi se moglo poboljšati usmjeravanjem na načelo supsidijarnosti, što znači da bi odluke trebalo donositi što bliže građanima i na najnižoj mogućoj političkoj razini.

Lažne vijesti i dezinformacije stvarna su prijetnja demokraciji, posebno kada služe političkim interesima drugih. U borbi protiv toga pomoglo bi se kad bi mediji bili transparentniji u vezi s politikom. Na primjer, mogu jasno navesti ima li njihov vlasnik ili autor bilo kakve političke veze ili interese.

Kako bismo održali demokraciju, moramo zaštititi slobodu govora. Na primjer, prva izmjena Ustava SAD-a mogla bi biti dobar izvor inspiracije za EU.

Komunikacija je ključna: Ako ne znate za mogućnosti, teško ih je iskoristiti. Ako ne znate za postignuća, teško ih je slaviti. Nadalje, može utjecati na stvaranje mišljenja građana. Zato Europska unija provodi mjere za povećanje vidljivosti svojih programa i aktivnosti.

Jedan od primjera je kampanja za pomoć borbi protiv koronavirusa koju je EU proveo na Balkanu i u zemljama Istočnog partnerstva: Iako je EU potrošio velike količine novca na potporu, čini se da nije uspio podići znatnu razinu osviještenosti građana i na međunarodnoj sceni o tome.

Nadalje, ključno je poboljšati komunikacijsku strategiju u vezi s drugim programima i aktivnostima EU-a i povećati njihovu vidljivost ciljnoj publici potencijalnih podnositelja zahtjeva i sudionika. Na taj način više zainteresiranih osoba može naučiti o mogućnostima, sudjelovanju i koristima, što je u interesu EU-a.

Jedan od načina da se to postigne bilo bi poboljšanje internetskih stranica Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) u pogledu pristupačnosti i pristupačnosti. Trenutačno su dostupna samo dva jezika, zbog čega je njegova uporaba isključiva. Još jedan način poboljšanja vidljivosti jest koordinacija među državama članicama u stvaranju ciljanih informativnih kampanja za određene regije, programe i aktivnosti.

Istočno partnerstvo uspostavljeno je 2009. godine zajednički pothvat Europske službe za vanjsko djelovanje, EU-a i njegovih država članica te šest zemalja nakon Sovjetskog Saveza: Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldova i Ukrajina. Njegov je cilj produbljivanje političkih i gospodarskih odnosa između Europske unije i istočnih partnera.

Vrijeme je da to razmotrimo i zemljama pružite jasne izglede i kriterije za članstvo. Time bi se omogućilo da se u inicijativi pravi razlika između onih koji su zadovoljni postojećim sporazumima o partnerstvu i onih koji žele postati članicama EU-a.

Nadalje, mladi i građani općenito trebali bi biti uključeni u raspravu o izgledima i izazovima Istočnog partnerstva u njegovu sadašnjem obliku te o tome kako bi moglo izgledati kao napredak. Jedan od načina za to mogla bi biti uspostava programa ambasadora mladih ili potpora građana koji žele osnovati organizacije civilnog društva povezane s Istočnim partnerstvom.

Iako je europski zeleni plan korak naprijed u borbi protiv klimatskih promjena, EU bi trebao zauzeti odlučnija stajališta kako bi bio učinkovit. Jedna je od njih revizija Smjernica o državnim potporama kojom se korisnike obvezuje na poštovanje načela „zelenih uvjeta”.

Svaka europska zemlja koja podnosi zahtjev za punopravnu članicu Europske unije mora poštovati načela slobode, demokracije i vladavine prava te štititi i čuvati ljudska prava i temeljne slobode. Pregovori sa zemljama partnerstva koje ne ispunjavaju te europske vrijednosti trebali bi biti zamrznuti dok ne pokažu istinsku i mjerljivu predanost poštovanju i poštovanju naših normi i načela.

Nadalje, u trgovinskim sporazumima s trećim zemljama EU bi kao minimalni zahtjev trebao dati prednost poštovanju ljudskih prava u tim zemljama.

Građanima u svim državama članicama trebali bismo omogućiti glasovanje putem interneta na lokalnim, nacionalnim i europskim izborima.

Trebali bismo osigurati da zastupnici u Europskom parlamentu koji se izaberu u Europski parlament ne budu samo za novac, već da svoj posao obavljaju na odgovarajući način.